Mr.sci.med.dr. Medžida Rustempašić, pulmolog sa bogatim iskustvom u liječenju plućnih bolesti, već dvije decenije posvećeno radi na unapređenju zdravlja pacijenata. Svoju karijeru započela je na Klinici za plućne bolesti u Sarajevu, a danas vodi odjel u Eurofarm Centar Poliklinici, primjenjujući savremene dijagnostičke metode. S doktoricom Rustempašić smo razgovarali o njenom profesionalnom putu, izazovima sa kojima se suočava kao pulmolog, naročito u kontekstu pandemije COVID-19 te značaju napredne dijagnostike plućnih funkcija.

Možete li nam reći nešto više o Vašem profesionalnom putu? Kako ste se odlučili specijalizirati u oblasti plućnih bolesti?

Moj profesionalni put je započeo prije 22 godine u KCUS Sarajevo, na Klinici za plućne bolesti, gdje sam počela raditi nakon završenog studija. Funkcionisanje, kao i bolesti organa za disanje su mi kao studentu bile veoma zanimljive i iznimno sam sretna da sam dobila priliku da se bavim baš ovom problematikom. Moj prvi susret sa kliničkim pacijentima je započeo radom sa najtežim plućnim bolesnicima, koji zahtijevaju respiratornu potporu, nakon čega sam radila na svim odjelima ove klinike. Posebna oblast Pulmologije, u koju sam sticajem okolnosti bila usko usmjerena su dijagnostika, a posebno na funkcionalnu dijagnostiku, koja je bila i predmetom mog istraživanja u magistarskom radu.

Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate kao pulmolog, naročito u periodu pandemije i post-COVID stanja?

COVID pandemija je zdravstvene radnike, pa tako i mene, suočila sa do sada neviđenim stanjima, često neobjašnjivim reakcijama naizgled zdravih ljudi, Covid-19 pozitivnih. Od početka pandemije susretala sam se sa srednje teškim i izuzetno teško oboljelim, što je uticalo na moje ogromno iskustvo, ali i testiralo moje fizičke i mentalne granice. Post COVID stanja su još uvijek su predmetom brojnih studija koje pratim. Još uvijek nemamo mnogo odgovora jer se virus prilagođava našem imunološkom odgovoru i mijenja, ali ne smijemo zaboraviti da i naše tijelo, posebno ojačano vakcinama, sada bolje reaguje na njega.

Kako su se plućne bolesti, poput astme i hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP), promijenile tokom i nakon pandemije COVID-19?

Tokom pandemije, bolesnici sa hroničnim oboljenjima pluća, sticajem okolnosti (zbog mogućnosti zaraze prilikom testiranja), a i prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nisu bili u prilici provoditi redovne kontrole plućne funkcije (spirometrija i tjelesna pletizmografija), ali nisu bili uskraćeni za svoju propisanu terapiju. Moja zapažanja nakon što se pandemija okončala je, da su pravovremno vakcinisani sticajem prilika boravili više na otvorenom nego u zatvorenim prostorijama te oni koji su zaista poštovali izolaciju, bili pošteđeni teških pneumonija.

Eurofarm Centar Poliklinika je uvela savremene metode dijagnostike plućnih funkcija. Možete li nam objasniti značaj ovih metoda, kao što su spirometrija, pletizmografija i mjerenje difuzijskog kapaciteta pluća?

Eurofarm Centar Poliklinika je uvela savremene metode dijagnostike plućnih funkcija, uključujući spirometriju, pletizmografiju i mjerenje difuzijskog kapaciteta pluća. Prije dvije godine pridružila sam se ovom timu, gdje je prepoznata i podržana moja ideja da primijenim svoje dugogodišnje iskustvo u dijagnostici i liječenju plućnih bolesti. Astma i HOBP su česte bolesti na Balkanu, pa je nabavka najmodernije opreme bila ključna. U Eurofarmu koristimo aparat Vyair Body plethysmograph za mjerenje osnovnih plućnih volumena, protoka, ukupnog plućnog kapaciteta te difuzijskog kapaciteta pluća, što je ključno za dijagnosticiranje astme, fibroze i drugih oboljenja.

Koje su najčešće dugoročne posljedice COVID-19 na pluća i kako ovi dijagnostički testovi pomažu u njihovom prepoznavanju i liječenju?

Pacijenti koji su prebolovali tešku upalu pluća uslijed COVID-19 često imaju oštećenja pluća, posebno na nivou membrane između kapilara i alveola. Kada pluća ne mogu pravilno razmjenjivati kisik i karbon-dioksid, to može da nas invalidizira. Mjerenje difuzijskog kapaciteta pluća pruža objektivan uvid u funkcionisanje membrane, a ovaj test se često koristi i za procjenu invalidnosti, uz dodatne laboratorijske testove i CT pluća.

Kakva je Vaša vizija budućnosti pulmologije, naročito u kontekstu dijagnostike i liječenja post-COVID sindroma u Bosni i Hercegovini?

Pandemija je istakla važnost pulmologa u medicinskoj hijerahiji, ali je donijela i povećanje broja oboljelih. Liječenje posljedica COVID-19 je i dalje predmet učenja. Ključno je prepoznati patologiju u ranoj fazi kako bismo uticali na oporavak. Bez adekvatne opreme nema dijagnostike, stoga naglašavam važnost preventivnih i detaljnih pregleda. To uključuje anamnezu, klinički pregled, laboratorijsku dijagnostiku, savremene tehnike ispitivanja plućne funkcije i CT pluća.

Koje savjete biste dali pacijentima koji se oporavljaju od COVID-19 i imaju simptome poput općeg umora i nedostatka zraka?

Pacijente koji se oporavljaju od COVID-19 često i dalje muče umor i nedostatak zraka. Simptomi mogu nalikovati gripi, ali variraju zbog mutacija virusa. Srećom, teže upale pluća su rjeđe. Kod nekih se, nakon oporavka, javljaju simptomi poput zaduhe i zamora. Preporučujem testiranje plućne funkcije i praćenje plućnih oštećenja RTG-om nakon negativnog testa na virus.

Za kraj, koji biste savjet dali plućnim bolesnicima?

Savjetujem svim plućnim bolesnicima da provode više vremena na otvorenom, uključujući duge šetnje te da izbjegavaju pušenje. Pravovremena imunizacija protiv sezonske gripe i pneumokoka je posebno važna za rizične grupe. Osobe koje su preboljele ozbiljne plućne bolesti trebaju redovno posjećivati pulmologa i pratiti plućnu funkciju putem jednostavnih testova (spirometrija, pletizmografija, difuzijski kapacitet pluća), koji nisu bolni niti neprijatni..